Kestionariu ida ne’e dezena ona atu bele buka no hetan maneira ne’ebe ita boot prefere atu hodi aprende. Iha tinan hira nia laran, karik ita boot dezenvolve ona ‘abitu’ aprende nia balun ne’ebe tulun ita wanhira ita-boot aprende buat ruma. Dala barak ladun iha konsensia kona- ba ‘abitu’ sira ne’e. kestionariu ida ne’e sei fo ba ita, mata dalan ida hodi ba hare maneira aprende ne’ebe tulun ita atu aprende ho susesu.
Laiha limitasaun kona ba tempu. Ezatidaun husi rezultadu depende ba ita boot nia onestu wanhira responde ba pergunta sira. Laiha resposta ne’ebe loos ka sala. Se ita boot konkorda liu ho deklarasaun ida, duke la konkorda, entaun ita boot tenke tau marka iha ne’e ba ( √). Se ita boot la konkorda ho deklarasaun ida, duke konkorda, entaun ita boot tenke uza korda (x).
1. Hau iha fiar makaas kona-ba saida mak loos no sala, diak no aat.
2. Hau laos sempre Kuidadu hela deit, dala ruma ha’u foti risku sira.
3. Hau prefere atu resolve problema uza prosesu pasu ba pasu
4. Hau fiar katak politika formal no prosedimentu sira sei limita kreatividade.
5. Hau fiar reputasaun tan iha maneira ka modelu pratika. Hau hatene ba ema saida mak hau hanoin.
6. Dala barak hau hetan katak asaun sira ne’ebe bazeia ba sentiment, diak mos henesan hirak ne,ebe bazeia ba hanoin didiak no analize sira.
7. Hau gosta halo servisu ida ne’ebe ha’u iha tempu atu kontrola detally sira.
8. Hau kestiaona emaregularmente kona-ba sira nian asumsaun.
9. Saida mak importante liu mak buat ne’ebe bele funsiona iha pratika.
10. Ha’u sempre buka esperensia foun ativamente.
11. Wainhira ha’u rona kona ba idea foun ka metodu foun, ha,u imidiatamente hahuu organiza kedas oinsa ha,u sei uza buat foun ne,e
12. Disiplina ba an rasin, importante ba ha,u hanesan ezemplu, halotuir rutina, ezersisiu regularidade.
13. Ha’u sei konsidera opsaun hotu molok remataha’u nia servisu.
14. Ha’u servisu diak ho ema sira ne,ebe halo analize ba situasaun, no la dun diak ho ema sira ne’ebeespontanioza deit.
15. Ha’u kuidadu wainhira interpretadadus,hodi sei la halo konkluzaun ne’ebe la loos.
16. Hau hakarak halo desizaun ida ho kuidadu hafoinkonsideira alternative hotu.
17. Ha’u interese liu ba ideia sira nebefoun, ideia sira ne,ebe la,os bai-bain,duke ideia pratika sira.
18. Hau la dun gosta wainhira la remata buat ruma (no husik hela )no preferebuat sira ne’e atu apar ho paternune’ebe klaru.
19. Ha’u simu no halo tuirprosedimentu no politika sira, kuandu buat hirak ne’e iha maneira ne,ebe efisiente hodi hala’o servisu ida.
20. Ha’u gosta atu liga ha’u nia asaun sira baprinsipiujeral nian .
21. Iha diskusaun,ha’u gosta haree loosba pontu diskusaun nian.
22. Ha’u iha distansia, relasaun formal ho ema sira iha servisu
23. Ha’u gosta dezafiu sira ne,ebe mosu wainhira koko buaaaat buat foun no diferente ruma.
24. Ha’u kontente ho ema ne’ebe espontaniozu.
25. Ha’u fo atensaunba detallu sira molok halo konkluzaun ida.
26. Ha’u hetan difikuldade atu mosu ho idea lalais.
27. Ha’u la fiar iha gasta tempu hodi diskute kestaun ida bei-beik sein konkluzaun.
28. Hau lagosta atu halo desizaun lalais.
29. Ha’u gosta atu iha fonte informasaun barak,seinformasaunbarak liu tan, sei diak liu.
30. Ha’u la gosta ema sira ne,ebe la hare kestaun ho seriu.
31. Ha’u rona uluk ema seluk nia hanoin molok atu hato’o hau nia hanoin.
32. Normalmente hau nakloke ho saida mak hau sente
33. Iha diskusaun, ha’u kontente haree oinsa ema seluk partisipa.
34. Ha’u prefereatau sai espotaniozu duke planu sasan sira antes kedas.
35. Ha’u gostaservisu ne’ebe fo atensaun ba detalluno iha aprosimasaun ne’ebe sistematiku.
36. Ha’u la gosta ansi servisu hodi bele hasoru deadline.
37. Ha’u julga ema seluk nia ideia, se nia pratika ka lae.
38. Ema ne,ebe nonok halo hau ladun senta diskomforte.
39. Dala-barak ha’u sente baruk ho ema ne,ebehakarak halo buat hotu ho lalais.
40. Importante liu atu kontente ho situasaun oras ne,e nian, duke hanoin ba kotukka oin mai.
41. Ha’u fiar katak desizaun sira sei halo ho analiza didiak ba informasaun hotu,ida ne,e mak desizaun ne,ebe diak, duke ida ne’ebe bazeia deit ba intuisaun.
42. Dala-barak ha’u ema ida ne,ebe perfeito.
43. Iha diskusaun, ha’u gosta atu hato,o ideia barak ne,ebe ha’u foin mak hanoin deit iha soru mutu nia laran.
44. Iha sorumutu, normalmente ha’u halo desizaun ne’ebe realistiku.
45. Regrasiraiha ne,eba par abele kontra.
46. Ha’u gosta ba kotuk fila fali no observa situasaun ida no konsidera perspetiva hotu.
47. Dala- barak ha’u bele haree problemaiha ema seluk ninia argumentu.
48. Ha’u koalia barakliu duke rona.
49. Dala-barak ha’u haree katak laiha dalan pratika atu bele hala’o servisu.
50. Ha’u sente hakerek liafuan siratenke badak no tama kedas ba pontu.
51. Ha’u sempre hakarak atu deskute buat inportante sira ho ema,la’os koalia buat ki;ik sira deit hanesan iklima.
52. Ha’u gosta ema sira ne’ebe moris iha realidade,laos sira nia mehi.
53. Iha diskusaun, ha’u sai frustradu wainhiraema diskuti buat ne’ebela’os iha ajenda.
54. Wainhira ha’u hakerek relatoriu ida,ha’u gosta atu halo esbosu barak.
55. Ha’u gosta atu koko uluk sasan hodi hare kataknia funsiona ka lae.
56. Ha’u gosta atu hetan resposta liu hosi teste no solusaun rastu nian.
57. Ha’u kontente sai ema ne,ebe koalia barak
58. Iha diskusaun, ha’u gostaatu asegura katak, ema hali tuir ajenda.
59. Ha’u gostaatu konsidera alternative barak molok atu halo desizaun.
60. Wainhira ha’u iha sorumutu, ha’u gostaatuuza fakta la’os noevita opiniaun.
61. Iha sorumutu, ha’u gosta liu atu asiste no rona duke koalia.
62. Ha’u hakarak atu hatene saida mak meta period naruk nian.
63. Wainhira sasan sira lafunsiona, ha’u kontente atu hare hanesan esperiensia diak ida.
64. Dala-barak ha’u fiar katak ideia sira ne’ebe hetan ho lalaisdeitsei la funsiona.
65. Diak liu atu prepara molok atu hahu hala’o servisu ida.
66. Ha’u rona liu duke koalia.
67. Ha’u hetan difikuldade atu servisu ho ema sira ne’ebe iha difikuldade atu uzametodu ne’ebe klaru no konsistente.
68. Hau fiar katak parte remata mak sei justifika metodu sira.
69. Ha’u laiha problema atu hakanek ema seluk ninia sentiment, kuandu ida ne’ebele halo servisu la’o.
70. Ha’u hetan katak iha planu no objetivu sira limitadu hau nia servisu.
71. Ha’u gosta atu halo festa no sai sentru ba atensaun nian.
72. Ha’u halo saida deitmak persiza atu halo servisu.
73. Ha’u laduungosta servisu ne’ebe detallu.
74. Ha’u gosta atu ke’e klean liu tan no kompriende baraktuir ha’u niakapasidade.
75. Ha’u sempre interese iha saida mak ema seluk hanoin.
76. Ha’u gosta sorumutu ne’ebe halo tur ajenda.
77. Ha’u la duun gosta atu diskute kestaun sira ne’ebe la klaru ka bazeia deit ba sentiment.
78. Ha’u kontente hare dramano situasaun kontente nian.
79. Ema barak mak fiar katak ha’u la konsidera sira nia sentimentu.
Fo marka ka valor ba kestionariu modelu aprende nian
Ita-boot marka pontu ida ba kada pontu ne’ebe ita-boot marka tiha ona.sei laiha valor ba pontu sira ne’ebe ita-boot korta tiha.
Tau sirkulu ba numeru sira ne’ebe ita boot tau ona sirkulu ba iha nia lista
2
|
7
|
1
|
5
|
4
|
13
|
3
|
9
|
6
|
15
|
8
|
11
|
10
|
16
|
12
|
19
|
17
|
25
|
14
|
21
|
23
|
28
|
18
|
27
|
24
|
29
|
20
|
35
|
32
|
31
|
22
|
37
|
34
|
33
|
26
|
44
|
38
|
36
|
30
|
49
|
40
|
39
|
42
|
50
|
43
|
41
|
47
|
52
|
45
|
46
|
56
|
53
|
48
|
51
|
60
|
55
|
57
|
54
|
62
|
58
|
63
|
59
|
67
|
64
|
70
|
61
|
74
|
68
|
71
|
65
|
76
|
69
|
73
|
66
|
77
|
72
|
78
|
75
|
79
| |
TOTAL
| |||
Ativista
|
Refletador
|
Teorista
|
Pragmatista
|
Konklui o nia valor sira iha kraik
Ativista sira
|
20
| |||||||
10
| ||||||||
5
| ||||||||
20
|
15
|
10
|
5
|
0
|
5
|
10
|
15
|
20
|
Pragmatista sira
Teorista sira
|
5
|
Refletador sira
| ||||||
10
| ||||||||
15
| ||||||||
20
| ||||||||
No comments:
Post a Comment